Kako računamo indeks kvaliteta života

Indeks kvaliteta života sažima ono što nas najčešće zanima kad biramo gdje ćemo živjeti: može li se ovdje dobro zaraditi, je li stan priuštiv, ima li škola i doktora u blizini i dolaze li ljudi da žive ovdje ili odlaze.

Indeks niko ne upisuje ručno. Računa se automatski iz javnih podataka, po istim pravilima za svaku općinu, i mijenja se čim se promijene podaci na kojima počiva.

Ocjena se prikazuje uz opis:

• 85 i više — Odlično
• 72 do 84 — Vrlo dobro
• 60 do 71 — Dobro
• ispod 60 — Solidno

Svaku oblast ocjenjujemo od 0 do 100, a indeks je njihov prosjek u kojem neke oblasti nose više težine od drugih. Novac — koliko se zarađuje i koliko košta stan — čini polovinu ocjene, jer u svakodnevnom životu odlučuje najviše.

• Ekonomija (25%) — prosječna neto plata i nezaposlenost. Puni bodovi za platu od 2.100 KM i nezaposlenost od 10% ili manje; nula za platu od 900 KM i nezaposlenost od 35%.
• Priuštivost stanovanja (20%) — koliko mjesečnih plata košta jedan kvadratni metar stana. Jedna plata po m² donosi pune bodove, četiri ili više nulu. Ovu oblast računamo tek kad općina ima najmanje 20 aktivnih oglasa, jer prosječna cijena iz nekoliko oglasa nije pouzdana.
• Zdravstvo (15%) — bolnice, domovi zdravlja, ambulante i klinike.
• Obrazovanje (15%) — osnovne škole (70% ove oblasti) i srednje škole (30%). Osnovne nose više, jer svakoj porodici s djecom treba jedna u blizini.
• Svakodnevni sadržaji (10%) — parkovi i tržni centri.
• Kretanje stanovništva (15%) — koliko se ljudi doselilo, a koliko odselilo, na 1.000 stanovnika. Kad ljudi biraju da žive negdje, to je možda najpošteniji znak da je mjesto dobro za život. Deset doseljenih više na 1.000 stanovnika donosi pune bodove, deset odseljenih više nulu.

Ispod ocjene prikazujemo tri od ovih oblasti — ekonomiju, obrazovanje i zdravstvo — svaku od 0 do 100, da se vidi odakle ocjena dolazi.

Općine ne poredimo međusobno, nego svaku mjerimo istim metrom — na primjer, plata od 2.100 KM uvijek donosi pune bodove, gdje god da je. Zato se ocjena jedne općine ne mijenja kad dodamo novu, i 70 u Sarajevu znači isto što i 70 u Mostaru.

Za škole, zdravstvo i sadržaje gledamo dvije stvari zajedno: koliko ih ima na broj stanovnika i koliko ih ima ukupno. Samo prvo bi malu općinu s dvije ambulante na 1.500 stanovnika proglasilo boljom od grada, a samo drugo bi uvijek favorizovalo velike općine. Pune bodove dobija općina koja ima dovoljno ustanova i za svoje stanovnike i po izboru.

• Stanovništvo, plate, nezaposlenost i škole — Federalni zavod za programiranje razvoja, „Socioekonomski pokazatelji po općinama FBiH 2025.“ Procjenu broja stanovnika preuzima od Federalnog zavoda za statistiku: „Procjena ukupnog broja stanovnika Federacije BiH po kantonima i općinama, stanje sredina godine“, stanje 30. juna 2025. Za općine u Republici Srpskoj koristimo „Gradovi i opštine Republike Srpske 2025.“ Republičkog zavoda za statistiku, s podacima za 2024. godinu.
• Doseljeni i odseljeni — Federalni zavod za statistiku, „Migracije stanovništva 2025.“ Brojimo selidbe unutar Bosne i Hercegovine, jer se doseljavanje iz inostranstva ne evidentira.
• Broj domaćinstava — Agencija za statistiku BiH, „Popis stanovništva, domaćinstava i stanova u Bosni i Hercegovini 2013. — Konačni rezultati“. Novijeg popisa nema, pa je ovo posljednji zvanični broj.
• Zdravstvene ustanove, parkovi i tržni centri — OpenStreetMap, otvorena mapa svijeta. Brojimo samo objekte s imenom i svaki samo jednom.
• Cijene stanova — aktivni oglasi za prodaju na Kvadratu. Zemljište, garaže i oglasi s cijenom na upit ne ulaze u prosjek.

Nezaposlenost računamo kao broj prijavljenih nezaposlenih na 100 stanovnika radne dobi. Zvanična „stopa zaposlenosti“ po općinama broji radna mjesta tamo gdje je firma, a stanovnike tamo gdje žive — pa općina s mnogo ureda, poput Centra u Sarajevu, ispadne zaposlena preko 100%. Nezaposlene i stanovnike oboje brojimo po mjestu stanovanja.

Ako za neku oblast nemamo podatke, izostavljamo je, a ostale oblasti preuzimaju njenu težinu. Ali ako podaci pokrivaju manje od 60% ukupne težine, ocjenu ne prikazujemo — radije ne kažemo ništa nego da prikažemo broj koji ne znači mnogo.

• Sigurnost — podaci o kriminalu po općinama ne postoje javno, pa sigurnost nije dio ocjene.
• Ustanove koje služe cijelom gradu — velike bolnice i fakulteti u centralnim općinama služe i susjedima, a broje se samo tamo gdje se nalaze.
• Nepotpuna mapa — OpenStreetMap uređuju volonteri i ponekad propusti neku ambulantu ili park.
• Male općine — u općini s nekoliko stotina stanovnika i desetak doseljenih ljudi pomjera ocjenu više nego u gradu.
• Vaša ulica — indeks opisuje općinu u cjelini. Dvije ulice u istoj općini mogu biti vrlo različite, zato pogledajte i šta se nalazi u blizini same nekretnine.